Dua Lipa je otvorila biblioteku posvećenu knjigama koje su bile zabranjene i osporavane

U osnovi svake biblioteke postoji napetost između onoga što je sačuvano i onoga što je ostavljeno da nestane iz vidokruga. Knjige rijetko stoje u prostoru neutralnog.

Autor: U razgovoru sa...

Dua Lipa je otvorila biblioteku posvećenu knjigama koje su bile zabranjene i osporavane

U osnovi svake biblioteke postoji napetost između onoga što je sačuvano i onoga što je ostavljeno da nestane iz vidokruga. Knjige rijetko stoje u prostoru neutralnog. One su već prošle kroz niz izbora, filtriranja i konteksta koji određuju njihovo mesto u kulturi. U tom smislu, svaka biblioteka je i forma tumačenja svijeta, a ne samo njegovo skladište.

Upravo iz te logike nastaje Manifesto Library, novi projekat otvoren u Portu, unutar Livraria Lello, jedne od najpoznatijih i najposećenijih knjižara u Evropi. Biblioteka je otvorena 27. juna 2026. godine i zamišljena je kao pažljivo kuriran izbor od oko stotinu naslova koji se okupljaju oko zajedničke tematske linije. Cenzura, politički i društveni pritisci na književnost, kao i istorija knjiga koje su u različitim kontekstima bile osporavane, zabranjivane ili potiskivane.

Dua lipa i Manifesto Library: Koja je poveznica?

Važan dio ovog projekta jeste i sama lokacija. Livraria Lello već ima snažan simbolički status, gotovo muzejski odnos prema ideji književnosti. Fokus se sa vizuelne impresije pomjera na pitanje izbora: zašto su određene knjige tu, i šta ih povezuje osim činjenice da su u nekom trenutku bile osporene. Selektivnost je ovde ključna riječ. U tom smislu, Manifesto Library se može razumjeti kao kurirani prostor koji koristi književnost da bi otvorio pitanje odgovornosti izbora. Ne samo šta čitamo, već i kako se formiraju kanoni, koje knjige postaju vidljive, i po kojim kriterijumima se određuje njihova vrijednost u javnom prostoru.

Dua Lipa je u projekat Manifesto Library uključena kroz svoj urednički projekat Service95, iz kojeg proizlazi koncept i tematski okvir biblioteke. Njena uloga nije institucionalna niti organizaciona u smislu vođenja same knjižare ili prostora u Portu, već se odnosi na kuriranje i oblikovanje izbora knjiga, kao i na definisanje fokusne linije projekta koja se bavi cenzurom, zabranama i osporavanim književnim glasovima.